PROGRAM

Postoji više definicija kritične infrastrukture, ali se sve one, u principu, odnose na sredstva i imovinu, koja je ključna za neometano funkcionisanje ekonomije i društva. „Kritična infrastruktura“ predstavlja imovinu, sisteme ili njihove dijelove koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, zemljama okruženja, državama članicama Evropske unije, a koji je ključan za održavanje vitalnih društvenih funkcija, zdravlja, zaštite, sigurnosti, ekonomske ili socijalne dobrobiti ljudi i čije narušavanje ili uništavanje ima značajan utjecaj u državi zbog neodržavanja tih funkcija.
„Nacionalne kritične infrastrukture” su sistemi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcionisanje vlasti. Navest ćemo neke od sektora nacionalne kritične infrastrukture:

• Energetika – električna energija, plin, nafta, toplinska energija – proizvodnja, prijenos, skladištenje, distribucija,…
• Komunikacijska i informacijska tehnologija – elektronička komunikacijska infrastruktura, prijenos podataka, informacijski sistemi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga
• Promet/Saobraćaj – cestovni, željeznički, zračni, pomorski i prometna infrastruktura
• Zdravstvo – sistem zdravstvene zaštite u cijelosti, proizvodnja, promet i nadzor lijekova
• Ekonomija vode – komunalne, regulacijske i zaštitne vodne građevine
• Hrana – proizvodnja i opskrba hranom, sistem sigurnosti hrane, robne zalihe
• Finansije – bankarstvo, berze, investicije, osiguranja i plaćanja
• Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari – hemijske, biološke, radiološke, nuklearne
• Javne službe – tijela državne uprave, osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje…
• Nauka i obrazovanje – instituti, univerziteti (visoke škole) itd.

Generalno, definisanje okvira kritične infrastrukture u mnogim zemljama je različito i zavisi od raznih specifičnosti, počevši od političkih prilika do geografskih lokacija.
U posljednjoj dekadi načinjeni su značajni koraci da se elementi kritične infrastrukture analiziraju sa aspekta rizika i pripreme za događaje koji mogu omesti njihov rad kroz izradu planova zaštite, tako da se ublaži ugroženost sistema na svim nivoima (regionalni, nacionalni i lokalni). Ipak, strategije koje su usmjerene ka uspješnoj prevenciji krajnje negativnih scenarija (terorističkih napada ili prirodnih katastrofa većih razmjera), iako veoma efikasne, ne moraju da potvrđuju da je izvršena optimalna alokacija resursa koji su potrebni za zaštitu. Ovo veoma složeno pitanje nivoa ugroženosti predstavlja veliki izazov za pravilno planiranje odgovora na prirodne ili druge nepogode.

Ključni elementi zaštite kritične infrastrukture su postupci sigurnosnog rizika i upravljanje kriznim situacijama. Cilj je eliminirati ili barem smanjiti rizik od štetnih događaja a pritom nije ni važno je li rizik generirao čovjek ili je riječ o prijetnjama uzrokovanim prirodnim fenomenima. U takvim aktivnostima mnogi dijelovi nacionalnog sigurnosnog sistema imaju svoju ulogu. Bez njih vlasnici, odnosno upravitelji kritične infrastrukture ne bi mogli učinkovito upravljati sigurnosnim rizicima.

2.1. O programu

Visoka škola „CEPS-Centar za poslovne studije“ iz Kiseljaka je prepoznala značaj edukacije u pogledu upravljanja rizikom kritične infrastrukture, te planira pokrenuti akademski program cjeloživotnog obrazovanja koji bi se realizovao kroz međunarodnu ljetnu školu pod nazivom: „Upravljanje rizikom kritične infrastrukture“. Visoka škola „CEPS – Centar za poslovne studije“ je kao organizator ili kao partner do sada učestvovala u realizaciji više akademskih programa cjeloživotnog obrazovanja, od kojih izdvajamo Međunarodnu ljetnu školu „Upravljanje kriznim situacijama“, Međunarodnu zimsku školu „Korporativna sigurnost i zaštita“, Međunarodnu ljetna škola „Prevencija rizika u urbanim sredinama“, dok je 2022. godine učestvovala u realizaciji akademskog programa cjeloživotnog obrazovanja – Međunarodna ljetna škola „Analiza i upravljanje operativnim rizicima poslovanja“.

Kao nastavak svojih aktivnosti u programima cjeloživotnog učenja, Visoka škola „CEPS-Centar poslovne studije“ sa svojim partnerima iz akademskog i realnog sektora, planira organizovati Međunarodnu ljetnu školu „Upravljanje rizikom kritične infrastrukture“. Teme u ovom programu cjeloživotnog obrazovanja koje će biti razrađene kroz ukupno četiri međusobno povezana modula, referiraju se na pojedina područja od interesa za upravljanje rizikom kritične infrastrukture.
Područja i teme od interesa koja će biti predmetom izučavanja ovoga programa cjeloživotnog obrazovanja su: Osnove kritične infrastrukture; Zavisnosti kritične infrastrukture; Informaciona sigurnost i cyber sigurnost i Uvod u analizu i upravljanje rizikom.

Nositelj programa cjeloživotnog obrazovanja – Međunarodna ljetna škola „Upravljanje rizikom kritične infrastrukture„  je Visoka škola „CEPS-Centar za poslovne studije“ u saradnji sa Institutom za procenu rizika i kritičnu infrastrukturu (Podgorica, Crna Gora).

U izvedbi ovoga programa cjeloživotnog obrazovanja, učestvovat će nastavnici sa Visoke škole „CEPS-Centar za poslovne studije“, u saradnji sa partenerskim visokoškolskiminstitucijama, vladinim i nevladinim organizacijama, te partnerskim privrednim organizacijama.

Nastava je planirana u ukupnom opterećenju polaznika od 32 sata opterećenja (predavanja i vježbe) i to u tri dana trajanja programa.
Program Ljetne škole je namijenjen svim zainteresiranim koji žele da razumiju ključne elemente kod upravljanja rizikom kritične infrastrukture.
Jezik predavanje je bosanski, hrvatski i srpski jezik, a prema potrebi se nastava može organizovati i na engleskom jeziku.

Modul 1: Osnove kritične infrastrukture

Modul služi kao uvod u kritične infrastrukturne sisteme i nastoji da pruži polaznicima osnovne operativne karakteristike kritične energetske infrastrukture i drugih infrastrukturnih sistema (tj. komunikacije, voda i transport i sl.). Po završetku ovog modula, polaznik će imati opće razumijevanje kritične infrastrukture.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, modul je podijeljen na pet djelova + test:

• Odjeljak 1: Važnosti razumijevanja infrastrukturnih sistema za poboljšanje zaštite i otpornosti kritične energetske infrastrukture. 
• Odjeljak 2: Definicije kritične infrastrukture i primjeri taksonomija kritične infrastrukture.
• Odjeljak 3: Pregled poslovanja, zavisnosti i faktora rizika: energetskog sektora.
  • sektora komunikacija i informacionih tehnologija.
  • sektora transportnih sistema.
  • sektora sistema za vodu i otpadne vode.
• Odjeljak 4: Koncept kritičnih funkcija.
• Odjeljak 5: Zaključak modula Osnove kritične infrastrukture.

Modul 2: Zavisnosti kritične infrastrukture

Modul služi kao uvod u infrastrukturne zavisnosti i pruža fundamentalno razumijevanje međusobno povezane prirode infrastrukturnih sistema

Da bi se postigli navedeni ciljevi, modul je podijeljen na 4 dijela + test:

• Odjeljak 1: Važnost razmatranja infrastrukturnih zavisnosti u strategijama analize rizika
• Odjeljak 2: Terminologija za razlikovanje zavisnosti i međuzavisnosti.
• Odjeljak 3: Definisanje različitih dimenzija koje karakterišu i zavisnosti i međuzavisnosti.
• Odjeljak 4: Zaključak modula Zavisnosti kritične infrastrukture.

Modul 3: Informaciona sigurnost i cyber sigurnost

Modul služi kao uvod u koncepte informacione sigurnosti i cyber sigurnosti i nastoji da polaznicima pruži osnovne elemente informacione sigurnosti, faze modela upravljanja cyber rizikom i anatomiju cyber napada.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, modul je podijeljen na 6 odjeljaka + test:

• Odjeljak 1: Važnosti informacione sigurnosti i cyber sigurnosti za zaštitu i otpornost kritičnih infrastrukturnih sistema.
• Odjeljak 2: Cyber prijetnje i cyber rizici i opšti cyber trendovi.
• Odjeljak 3: Koncepti i ciljevi programa informacione sigurnosti, i komponente Mekamberove kocke, koja predstavlja model informacione sigurnosti.
• Odjeljak 4: Razlike između cyber kriminala i cyber prijetnje i analiza pet faza cyber napada.
• Odjeljak 5: Osnovne komponente i specifičnosti upravljanja cyber rizikom.
• Odjeljak 6: Zaključak modula sigurnost informacija i cyber sigurnosti.

Modul 4: Uvod u analizu i upravljanje rizikom

Ovaj modul služi kao uvod u analizu rizika i nastoji da polaznicima pruži osnovne elemente rizika (ranjivost na prijetnje i posljedice), kao i opći uvod u povezane elemente kao što su otpornost i osnovni koncepti procjene i upravljanja rizikom. Po završetku ovog modula, polaznik će imati opšte razumijevanje koncepata analize rizika i upravljanja rizikom.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, ovaj modul je podijeljen na 7 dijelova + test:

• Odjeljak 1: Važnosti analize rizika i procjene rizika za rad, bezbjednost i otpornost kritične infrastrukture i razlike između analize rizika, procjene rizika i upravljanja rizikom.
• Odjeljak 2: Definicija rizika i nove i hibridne prijetnje, sistemski rizici i izazovi povezani sa njihovom analizom.
• Odjeljak 3: Komponente rizika (opasnost, ranjivost, posljedice i otpornost).
• Odjeljak 4: Koncepti analize rizika.
• Odjeljak 5: Ciklus upravljanja rizikom.
• Odjeljak 6: Osnovna procjena bezbjednosnog rizika – teorijski i praktično
• Odjeljak 7: Zaključak modula Analiza rizika i upravljanje rizikom.